Milenijalci imaju između 26 i 36 godina, bave se digitalnim poslovima, rade za neke od globalnih platformi i, prema rezultatima Centra za istraživanje javnih politika, najčešće su digitalni radnici. Svetske analize pokazuju da je Srbija među vodećim zemljama po broju radnika na globalnim onlajn platformama. Ko su digitalni radnici i kako izgleda njihov radni dan? Prva jutarnja kafa, još jedna, pa onda ipak još jedna i radni dan frilensera može da počne. To što nema radnog vremena vrlo lako može da postane mana, a ne prednost. Često postanemo robovi svoje slobode, dešava se da radimo 12, 14, 16 sati dnevno, a to nas vodi u nezdrav način života, kaže Jelena Novaković. Jelena je završila modni dizajn, a sada je više posvećena grafičkom, kao i saradnji sa klijentima preko interenta.
Milenijalci imaju između 26 i 36 godina, bave se digitalnim poslovima, rade za neke od globalnih platformi i, prema rezultatima Centra za istraživanje javnih politika, najčešće su digitalni radnici. Svetske analize pokazuju da je Srbija među vodećim zemljama po broju radnika na globalnim onlajn platformama.
Ko su digitalni radnici i kako izgleda njihov radni dan?
Prva jutarnja kafa, još jedna, pa onda ipak još jedna i radni dan frilensera može da počne.
„To što nema radnog vremena vrlo lako može da postane mana, a ne prednost. Često postanemo robovi svoje slobode, dešava se da radimo 12, 14, 16 sati dnevno, a to nas vodi u nezdrav način života“, kaže Jelena Novaković.
Jelena je završila modni dizajn, a sada je više posvećena grafičkom, kao i saradnji sa klijentima preko interenta.
„Izazov u kreativnom smislu je komunikacija sa ljudima i od tih ljudi vidim samo kućicu za čet i njihove poruke, nekada poželim da sam uživo sa njima i da možemo lakše da objasnimo jedno drugom, nacrtamo na salveti o čemu se radi i mnogo se lakše sporazumemo“, ističe ova grafička dizajnerka.
Kreativna je, frilenser je, posao joj je u digitalnoj sferi, ima između 25 i 36 godina i sve to je svrstava u grupu takozvanih digitalnih radnika.
Jelana Bojović, direktorka za regulativne reforme u „Naledu“, objašnjava da kada se kaže digitalno zapošljavanje, misli se na način zapošljavanja, to jest zapošljavanje preko nekih sistema i na daljinu.
„Dominantno je bavljenje Aj-Ti uslugama, na drugom mestu je kreativna industrija, a na trećem usluge prevođenja i držanja časova stranih jezika“, kaže Branka Anđelković iz Centra za istraživanje javnih politika.
Platforme za koje digitalni radnici najčešće rade nisu u Srbiji. Saradnja sa inostranim klijentima je uvek izazov.
„Ipak je možda lepše raditi sa domaćim klijentima i otići na piće sa njima, to je taj luksuz koji imamo“, kaže Novakovićeva.
„Ono što kvalifikuje digitalni rad kao takav je rad na platformama, a one nisu poslodavci, i to je veoma bitno. Platforme na kojima rade naši digitalni radnici su bazirane van Srbije“, navodi Anđelkovićeva.
Jelana Bojović naglašava da su to poslovi koji nisu stalni, oni se povremeno dešavaju i za njih ne može da se predvidi broj radnih dana.
„Biti digitalni radnik u Srbiji je jako lepo, moj radni prostor je u mojoj sobi i prijateljima je zanimljivo kada dođu kod mene“, zaključuje Jelena Novaković.
Budući da u digitalnoj sferi nema fizičkih prepreka, upravo ovakav vid zapošljavanja postaje sve masovniji, ali i privlačniji kako u svetu tako i kod nas.
Srbija je evropska i svetska sila u oblasti digitalnog rada
Po broju radnika na globalnim online platformama Srbija je već godinama među vodećim zemljama u svetu.
„U Srbiji postoji veliki potencijal rada i znanja u tim oblastima. Ono što bi sigurno bilo bolje je kada bi se to na odgovarajući način uredilo i promovisalo", ocenila je Bojovićeva.
Svetska banka 2015. godine svrstala nas je među vodeće evropske sile kada je digitalni rad u pitanju, podseća Anđelkovićeva i dodaje da i danas stižu potvrde od kolega sa Internet instituta sa Oksforda da je Srbija i dalje svetska sila u ovoj oblasti rada.